Ortiloš, Mađarska
Povodom 400. obljetnice rođenja graditelja Novog Zrina Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, 360. obljetnice od izgradnje utvrde, 30. godišnjice osnutka Međimurske županije, 20. obljetnice osnutka Zrinske garde Čakovec i 10. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji održana je 30. lipnja 2023. svečanost otkrivanja spomen-ploče na hrvatskom, mađarskom i engleskom jeziku na lokalitetu utvrde Novi Zrin u Republici Mađarskoj.
Inicijativu za postavljanje spomen ploče pokrenula je i čitav projekat sprovela Zrinska garda Čakovec, a potporu i pomoć pružili su Međimurska županija, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matica Hrvatska Ogranak Čakovec.
U postavljanju spomen-ploče i organizaciji svečanosti pomogli su i Nacionalni povijesni institut (Nemzeti Orokseg Intezete, Budapest), Općina Ortilos i Hrvatska manjinska samouprava, Murakeresztur.
Svečanosti su među ostalim nazočili Matija Posavec, župan i Josip Grivec zamjenik župana Međimurske županije, Dražen Srpak, zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Grada Mursko Središće, Drago Horvat, generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu, Jurica Cesar, izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske, ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje, Zdenko Lacić, državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju, izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Varga Zoltan, dogradonačelnik Szigetvara, Malek Andrea ravnateljica Muzeja sigetske utvrde, Salamon Ferenc zapovjednik Sigetske utvrde i Anna Pogacs vijećnica Samouprave Grada Szigetvara Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde Čakovec sa zamjenicima Draženom Berkopićem i Josipom Zorčecom, Zoran Turk predsjednik Matice hrvatske Ogranak Čakovec sa suradnicima, predstavnik Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Meštar Zmajskih stolova Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina s ostalom zmajskom braćom, načelnici međimurskih općina i gradova, zatim načelnica Općine Ortiloš Zita Kelei te direktor Nacionalnog povjesnog instituta Gabor Moczar.
Nakon otkrivanja spomen-ploče i polaganja vijenaca nazočnima se obratilo više govornika, a prvi je govor u ime izvršitelja projekta govorio predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel, koji je tom prigodom rekao:
“Nalazimo se na mjestu na kojem je hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki prije 362. godine izgradio obrambenu utvrdu poznatu pod nazivom Novi Zrin. U to su vrijeme Osmanlije stolovale u Kaniži i ova je utvrda bila polazište i za oslobađanje ondašnjih zauzetih ugarskih i hrvatskih krajeva. Iako je ogromna osmanska sila krenuvši u pohod na Beč utvrdu razorila krajem lipnja 1664. godine ona je bila značajna za usporavanje osmanskog prodora prema Beču čime je omogućila da se pripremi jača obrana od njihovih napada.
Sa željom da se javnosti predoči značenje koje su Zrinski i obrambena utvrda Novi Zrin izgrađena na međi dva najveća Europska carstva – Habsburške Monarhije i Otomanskog Carstva, imali u vojno-strateškim i političkim odnosima u ovom dijelu Europe u 17. stoljeću, Zrinska garda Čakovec izdala je početkom studenoga 2021. godine jednu od najvrednijih knjiga o povijesti Zrinskih, i to kao monografiju pod nazivom “Utvrda Novi Zrin na Muri, 360. godina od izgradnje (1661.-2021.).”.
U pripremi izdavanja monografije pokrenuli smo inicijativu da se na ovom mjestu podigne spomen-ploča, ali vrijeme pandemije nije nam išlo u prilog. Sada smo konačno ostvarili i taj cilj. Kao što su tekstovi u monografiji na hrvatskom, a sažeci na mađarskom i engleskom jeziku tako je i ovdje na ploči trojezičan natpis. Godinu dana nakon izdavanja monografije u Hrvatskoj monografija je u cijelosti tiskana i na mađarskom jeziku zaslugom Hrvatske manjinske samouprave u Murakeresturu.
Spominjem to kako bi naglasio kako povijesna baština spaja dva susjedna naroda i dvije susjedne suverene europske države Hrvatsku i Mađarsku. Nekadašnji su se susjedi zajednički odupirali velikoj i moćnoj Otomanskoj sili, a u novije doba surađuju u istraživanju i predstavljanju zajedničkog dijela povijesti.
S mađarske strane to je prije svega istraživač utvrde Novi Zrin doktor znanosti g. Jozsef Padanyi, s Vojnog sveučilišta Nikola Zrinski u Budimpešti, a s hrvatske strane akademik Dragutin Feletar. Na žalost, akademik Feletar napustio nas je prije tjedan dana, a upravo je on autor ovdje na ploči uklesanog teksta. Osim kroz mnoga djela o Zrinskima koje je napisao, te kao urednik spomenute monografije ovo će biti svojevrsni njegov trajni domoljubni i rodoljubni zapis upravo o Zrinskima tu blizu njegove Donje Dubrave.
Osim njima dvojici želim posebno zahvaliti Nacionalnom povijesnom institutu iz Budimpešte i direktoru Gaboru Moczaru koji su nam pomogli da dobijemo potrebne dozvole da ovdje na mađarskom teritoriju možemo postaviti spomen ploču. Hvala i Općini Ortiloš, načelnici Ziti Kelei, te Hrvatskoj manjinskoj samoupravi Murakerestur na pomoći, a posebno moramo zahvaliti gospodinu Karoly Kovago ili kako ga mi od milja zovemo Karči koji nam je bio na raspolaganju u svim prilikama i neprilikama vezanih za ovaj projekat. Hvala mu od srca.
Naravno, velika hvala svima onima koji su Zrinskoj gardi Čakovec pružili potporu ovom projektu. To su Međimurska županija koja ove godine obilježava 30. godišnjicu osnutka sa županom g. Matijom Posavcem koji nam je svesrdno pomagao kako bi ovaj projekat, postavljanje spomen ploče uspješno priveli kraju. Zatim tu su Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, posebno Petar Feletar, zmaj od Novog Zrina, kao i međimurski pročelnik Ivica Zanjko. Svoj doprinos dala je i Matica hrvatska Ogranak Čakovec s predjednikom Zoranom Turkom na čelu.
Sutra se obilježava 10. godina od kako je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije i tako se pridružila susjednoj Republici Mađarskoj koja je dio europske obitelji puno prije nas. Ova spomen-ploča zato nije podsjetnik samo na zajedničku povijesnu baštinu nego je i putokaz koji nas usmjerava na zajedničke i trajne vrijednosti suradnje i pomoći koje nam omogućavaju daljnji razvoj i napredak, i to ne samo u kulturnim nego i u društvenim i u gospodarskim područjima.
Hvala vam svima na sudjelovanju na ovoj svečanosti uz geslo i pozdrav Zrinske garde, riječima koje vrijede za sve ljude bez obzira na granice i jezik kojim govore u svim prilikama i neprilikama NAVIK ON ŽIVI KI ZGINE POŠTENO!”.