Sa željom da se javnosti predoči značenje koje su Zrinski i obrambena utvrda Novi Zrin izgrađena na međi dva najveća Europska carstva – Habsburške Monarhije i Otomanskog Carstva, imali u vojno-strateškim i političkim odnosima u ovom dijelu Europe u 17. stoljeću, izdana je početkom studenoga jedna od do sada najvrednijih knjiga o povijesti Zrinskih, i to kao monografija

Utvrda Novi Zrin na Muri, 360. godina od izgradnje (1661.-2021.) .

Potreba za izdavanjem ovako vrijednog dijela iskazivana je već duže vrijeme, te se u prigodi 350. obljetnice mučeničke smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana (1671.), 400. obljetnice rođenja graditelja Novog Zrina Nikole VII. Zrinskog (1620.), 360. obljetnice od izgradnje utvrde (1661.), 400. obljetnice rođenja Petra Zrinskog (1621.), kao i 20. obljetnice osnutka Zrinske garde Čakovec, unatrag dvije godine intenzivno radilo na projektu izdavanja knjige.

U njoj se iznose podaci o situaciji i vremenu u kojem je Nikola Zrinski Čakovečki dao izgraditi utvrdu, njezinoj važnosti u obrani od prodiranja Otomanske vojske, opsadi i zauzimanju utvrde. Graditelj utvrde Nikola Zrinski Čakovečki iz nje je provaljivao na osmanski teritorij oko Kaniže, a početkom 1664. godine iz Novog Zrina je krenuo u znamenitu Zimsku vojnu sve do Osijeka i tamo spalio Sulejmanov most.

Na jednom su mjestu u knjizi obuhvaćeni i rezultati višegodišnjih arheoloških istraživanja mađarskih povjesničara, topografski prikazi, karte i crteži, a objavljeni su i nedavno otkriveni i do sada javnosti nepoznati dokumenti o Novom Zrinu.

Sažeci tekstova objavljeni su na mađarskom, njemačkom i engleskom jeziku.

Autori monografije su vrsni hrvatski i mađarski povjesničari, geografi i arheolozi; urednik akademik Dragutin Feletar, doc.dr.sc. Petar Feletar, prof.dr.sc. Hrvoje Petrić, prof.dr.sc. Gabor Hausner, prof.dr.sc. Layos Negyesi i prof.dr.sc. Jozsef Padanyi (profesori s Vojnog sveučilišta Zrinyi Miklos u Budimpešti).

Glavni organizator izdavanja monografije je Zrinska garda Čakovec, a u njezinom nastajanju pomogli su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad u Križevcima, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" Zmajski stol Čakovec, dok je u oblikovanju i tiskanju sudjelovala izdavačka kuća Meridijani.